Kapara, latinskog naziva Capparis spinosa L. dugogodišnja je tropska ili suptropska biljka koja uspije i na obalama Sredozemlja. U Hrvatskoj raste kao samonikla biljka, i to na zaklonjenim mjestima po zidovima i ruševinama te između kamenih stijena na otocima srednje i južne Dalmacije. No, više ih ima na pustim otočićima jer ga stoga, a posebno koze uništavaju brsteći.

Ova biljka voli mjesta izložena suncu, zaštićena od jakih vjetrova, a raste kao grm. Stabljika joj je drvena s mnogobrojnim prutićima koji vise. Listovi su mesnati i okruglasti, a na licu sjajni. Zelene je boje. Cvijet kapara je dvospolan, mirisan, smješten na dugoj stapci. Izrazito je velik te je sastavljen od četiri nježne bijele ili ružičasto-ljubičaste latice i četiri lapa. Prašnici su ružičasti i brojni, ima ih od 60 do 100. Biljka cvjeta od svibnja do kolovoza, a zbog iznimno lijepog cvijeta ukras je kamenih zidova. No, rijetki su oni cvjetni pupoljci koji se uspiju rascvjetati. Cvjetni pupoljci beru se u trenutku dok su potpuno zatvoreni, a berba se odvija krajem svibnja ili tijekom lipnja, a radi se svakog drugog ili trećeg dana. Što su cvjetni pupoljci manji, tvrđi i više okrugli, to su bolji. Plod kapare je crvenkasta jajolika boba na dugoj dršci, a sjemenke su bubrežaste i također crvenkaste boje.