Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Rogač
 

Rogač (lat.Ceratonia siliqua) spada u porodicu Leguminosae. Drvo joj je široke krošnje i do 15 m visoko a potječe iz istočnog Sredozemlja. Najvjerojatnije je upravo rogač bila hrana iz biblijskih vremena, za koju se smatra da se njome hranio Ivan Krstitelj. Zato se i plod rogača naziva "Kruhom Svetog Ivana".Ime rogač dolazi od grčke riječi koras, što znači rog, zbog oblika mahune. To je vazdazelena voćka, sporoga rasta i dugog života, doživi i više od 200 godina.

 
Danas se rogač uzgaja u najtoplijim dijelovima Sredozemlja a kod nas uz obalu. Otok Šolta je posebno poznata po njemu gdje postoji mjesto imenom Rogač. Uzgajaju ga i u Indiji, Argentini i Brazilu. Spominje se u bilješkama Grka Theophratusa, gdje stoji da su njegovi suvremenici rogač nazivali "egipatska smokva". Egipćani su koristili ljepljiva svojstva rogača u mumificiranju, a u grobnicama su nađene i mahune i sjemenke.listovi rogača su kožasti, zeleni,a cvjetovi su jednospolni-muški u malim resama, ženski na kratkim cvjetnim stapkama. Plod je do 20 cm duga mahuna, zelene boje dok ne sazri. Nakon berbe počinje mijenjati boju koja na koncu postaje tamno smeđa. U plodu je četiri do deset sjemenki u nizu, slatkog je okusa i spužvaste konzistencije. Cvate u prosincu, a mahune sazrijevaju koncem ljeta.
 
Rogač ima mali udio masti, bogat je pektinom, obiluje proteinima i rijetko djeluje kao alergen. Kalorijska vrijednost mu je za 2/3 manja nego u čokolade. U 100 grama praha rogača ima 228 kcal, te sadrži: 4,7 g proteina, 91,5 g ugljikohidrata, 0,67 g masti te čak 41 gram vlakana. Ugljikohidrati čine 80% sastava rogača. Sadrži vitamine A, B, B2, B3 i D. Osim toga posjeduje i znatne količine kalcija, fosfora, kalija, magnezija. U manjim količinama sadrži željezo, mangan, barij, bakar i nikal.
 
Rogač ima malo drugačiji okus od čokolade, ali je po sastavu mnogo prihvatljivija namirnica za osobe oboljele od dijabetesa, migrena ili tjeskobe, nervoze i sl. Prirodno je sladak, pa je prilikom pripravljanja slastica od rogača potrebno dodati manje šećera nego kada se rade slastice od kakaa.
 
Brašno rogača se koristi u prehrambenoj industriji kao stabilizator i sredstvo za potamnjivanje. U domaćinstvu se često koristi kao zamjena za kakao i kavu. Od fino mljevenog brašna mogu se napraviti ukusni i zdravi topli napitci ili se njime može dati fina aroma raznim pudinzima i kolačima.
 
U trgovinama zdrave hrane mogu se naći razne slastice, namazi i pudinzi od rogača. Osim toga, zreli rogač može se konzumirati kao slatka grickalica. Rogač se zbog sadržaja tanina ponekad daje djeci koja imaju problema sa proljevom, a čak su i neki klinički pokusi potvrdili djelovanje rogača u sprječavanju proljeva. Jednostavan napitak koji može pomoći kod ovog neugodnog stanja je sok od jabuke kojemu je dodano 15 grama brašna od rogača.
 
 
ŠULOG d.o.o.
Krapinska 12 10298 Bistra, Hrvatska
Tel: + 385 1 33 12 582
Fax: + 385 1 33 90 293
Mob: + 385 98 412 632
E mail: sulog@zg.t-com.hr
Naslovnica | Proizvodi | Recepti | Novosti | O nama | Kontakt